Sutra Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja: Praznik strogog posta i brojnih narodnih vjerovanja

Pravoslavna crkva 11. septembra obilježava Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, dan posvećen stradanju jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja i proroka.

Sveti Jovan Krstitelj, koji je krstio Isusa Hrista u rijeci Jordan, stradao je po naređenju cara Iroda. Prema Jevanđelju, Irod je, na nagovor Irodijade, naredio da Jovanu bude odsječena glava i da se ona donese na tacni.

Jovan je prethodno javno osuđivao Irodov brak sa Irodijadom, ženom njegovog brata. Irod je zbog toga naredio da Jovana zatvore, a nakon jedne gozbe i obećanja koje je dao Irodijadinoj kćerki Salomi, pristao je da ispuni njen zahtjev – da joj donese glavu Svetog Jovana.

Dan strogog posta

Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja jedan je od dana kada pravoslavni vjernici poste strogo, bez obzira na to koji dan u sedmici praznik pada.

Post na ovaj dan podsjeća na stradanje Svetog Jovana, ali i na značaj uzdržavanja, molitve i duhovnog preispitivanja.

Narodni običaji i vjerovanja

U narodu su se kroz vrijeme razvila brojna vjerovanja vezana za ovaj praznik. Ona su dio narodne tradicije i ne treba ih poistovjećivati sa zvaničnim učenjem Pravoslavne crkve.

Jedno od najrasprostranjenijih vjerovanja jeste da na Usjekovanje ne treba koristiti nož, sjekiru ili druge oštre predmete, jer se time simbolično „ne podsijeca“ ono što je sveto. U nekim krajevima domaćice tog dana nisu sjekle voće, hljeb ili povrće nožem, već su ih lomile rukama.

Posebno se izbjegavalo sječenje crvenih plodova, poput jabuka i paradajza, jer su u narodnoj simbolici crvena boja i oblik ploda povezivani sa krvlju i stradanjem Svetog Jovana.

Postoji i vjerovanje da na ovaj dan ne treba jesti ništa što ima crvenu boju, mada se taj običaj razlikuje od kraja do kraja. U nekim porodicama izbjegavaju crveno voće i povrće, dok drugi poštuju praznik prvenstveno strogim postom i molitvom.

U pojedinim krajevima postojalo je i vjerovanje da na Usjekovanje ne treba raditi teške poslove, već dan treba provesti mirnije, uz molitvu i sjećanje na svetitelja.

Zašto se praznik naziva Usjekovanje?

Naziv praznika potiče od riječi usjeći, odnosno odsjeći, i direktno ukazuje na stradanje Svetog Jovana Krstitelja. U crkvenom kalendaru praznik se zato naziva Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.

Ovaj praznik ujedno je i dan sjećanja na čovjeka koji je svoj život posvetio propovijedanju pokajanja i pripremanju naroda za dolazak Spasitelja.

Zbog toga se vjernici na ovaj dan, osim posta, pozivaju na molitvu, pokajanje, praštanje i preispitivanje sopstvenih postupaka.

Iako su brojna narodna vjerovanja sačuvana do danas, suština praznika nije u strahu od toga šta se „smije“ ili „ne smije“ raditi, već u sjećanju na mučeničku smrt Svetog Jovana Krstitelja i duhovnom značaju koji ovaj dan ima za pravoslavne hrišćane.

 

(atv)